Matična mliječ je izlučevina posebnih žlijezda (hipofaringealnih i mandibularnih) koju pčele (Apis mellifera L., Apidae) koriste za hranjenje matice i ličinki. Jedan je od najcjenjenijih pčelinjih proizvoda te se kao najatraktivnija funkcionalna hrana može koristiti i u medicini kao ljekoviti pripravak, posebno u dijetetici i kozmetici (Oršolić, 2013). Matična mliječ je viskozna tvar djelimično topiva u vodi s gustoćom od 1,1 g/mL. Boja mliječi je bijela do žućkasta, pri čemu se intenzitet žute boje povećava nakon skladištenja. Miris joj je opor, a okus kiseo i sladak. Senzorska svojstva su važan kriterij kvalitete matične mliječi, tako da ona koja se nepravilno skladišti poprima tamniju boju i posjeduje užegao okus (Ramadan i Al-Ghamdi, 2013). Matična mliječ je jedna od tri vrste mliječi koje nastaju kao proizvod lučenja posebnih žlijezda (hipofaringealne i mandibularne) mladih pčela radilica starih tek 5 – 15 dana, a služi kao cjeloživotna hrana za matice, ali i hrana za larve radilica i trutova u prvim danima razvoja. Biološka svojstva matične mliječi omogućavaju značajne komercijalne primjene i danas se koristi u mnogim sektorima, kao što su farmaceutska, prehrambena i kozmetička industrija. Biološka aktivnost matične mliječi uglavnom se pripisuje masnim kiselinama, proteinima, vitaminima, mineralima, fenolnim i drugim spojevima. Značaj matične mliječi u prehrani pčele najbolje govori činjenica da matica i pčela radilica imaju ista genetska svojstva, međutim matica živi nekoliko godina, a pčela radilica svega par sedmica.
Matična mliječ posjeduje imuno-modulirajuća, antibakterijska, protuupalna, antioksidativna, antireumatska, antihipertenzivna, vazodilatacijska i druga funkcionlna svojstva. Posebno je značajna 10-HDA (10-hidroksi-2-dekanoična kiselina) koja ima antibakterijska i imuno-modulacijska svojstva. Biološka svojstva matične mliječi omogućavaju značajne komercijalne primjene i danas se koristi u mnogim sektorima, kao što su farmaceutska, prehrambena i kozmetička industrija. Biološka aktivnost matične mliječi uglavnom se pripisuje masnim kiselinama, proteinima, vitaminima, mineralima, fenolnim i drugim spojevima.Matična mliječ se sastoji od 57 do 70% vode, 9 – 18% proteina, 11 – 23% šećera i 3 – 9% lipida. Oko 60% proteina topivo je u vodi. Slobodnih aminokislina ima 0,6 – 1,5%, od čega najviše prolina i lizina. Lipidne frakcije se sastoje od slobodnih masnih kiselina, a ostalo su neutralni lipidi, steroli, ugljikovodonični i drugi sastojci. Najznačajnija aktivna lipidna komponenta je 10-HDA koje ima 2 – 3%. Budući da 10-HDA dosada nije pronađena nigdje drugo osim u matičnoj mliječi, a ne proizvodi se niti sintetski, njena se količina smatra indikatorom autentičnosti i kvalitete matične mliječi i najučinkovitiji je analitički parametar za njenu provjeru. Udio 10-DHA opada proporcionalno stepenu njenog krivotvorenja, pa se stoga sa sigurnošću može reći da je matična mliječ u kojoj nije dokazana 10-HDA u cijelosti zamjenjena nekom drugom supstancom. Matična mliječ je jako nestabilna, pa se koriste preparati koji su liofilizirani ili čuvani u hladnim uvjetima. Još uvijek nije standardiziran njen sastav. Aktivne komponente matične mliječi su različitog sastava. Preparati matične mliječi se najviše preporučuje za jačanje imunog sistema, za smanjenje posljedica stresa, poboljšanje koncentracije, kod upale zglobova, regulaciju pritiska, itd.Na tržištu se često nalaze proizvodi koji su loše kvalitete i ne sadrže deklariranu količinu matične mliječi.
